PRIPRAVA ZA KRIZMU
Vjeronaučna građa za krizmanike
Priredio: Martin Radošević
I. VJERA
1. Što znači vjerovati?
Vjerovati znači biti uvjeren da Bog jest i imati potpuno povjerenje u njega.
2. Na čemu se temelji naša vjera u Boga?
Naša se vjera temelji na Božjoj Objavi u Sv. Pismu i na našem razumu .
3. Kako svojim razumom možemo zaključiti da Bog postoji?
Razum nas uči da sav materijalni svijet ima svoj početak, a što je počelo biti, nije samo od sebe. U svijetu postoji red i prirodni zakoni. Oni nas upućuju na Stvoritelja.
II. BIBLIJA
4. Što nam Sv. Pismo govori o Bogu?
Sveto nam Pismo govori da je Bog iz ljubavi stvorio svijet i čovjeka i da ga spašava po Isusu Kristu.
5. Što je to Sv. Pismo?
Sv. Pismo ili Biblija jesu knjige Staroga i Novoga Zavjeta – ukupno 73 knjige koje sadrže Objavu Božju, a napisali su ih Bogom nadahnuti ljudi.
6. O čemu govore knjige Staroga Zavjeta?
Knjige Staroga Zavjeta (46 knjiga) govore o stvaranju svijeta i čovjeka, o grijehu prvih ljudi i o tome kako je Bog kroz povijest Izabranoga naroda pripremao dolazak Spasitelja Isusa Krista.
7. O čemu govore knjige Novoga Zavjeta?
Knjige Novoga Zavjeta (27 knjiga) govore nam o spasenju svih ljudi koje je Bog izvršio po životu, smrti i uskrsnuću Isusa Krista te o počecima Crkve koja ljudima prenosi Radosnu vijest spasenja.
8. Kako se dijele knjige Novoga Zavjeta?
Knjige Novoga Zavjeta dijele se na: Evanđelja (po Mateju, Marku, Luki, Ivanu), Djela apostolska (Luka), Poslanice (21, napisane od Pavla i ostalih apostola), Otkrivenje sv. Ivana apostola.
III. BOG
9. Tko je Bog?
Bog je neizmjerno savršeno i dobro biće, čisti duh. Stvoritelj svega što postoji. On je sama ljubav i naš dobri Otac.
10. Koja su Božja svojstva?
Bog je jedan, nevidljiv i vječan, istinit i vjeran, svemoguć i dobar
11. Koja je najveća tajna o Bogu i tko nam ju je objavio?
Najveća tajna o Bogu jest: samo je jedan Bog, a tri Božanske Osobe: Otac, Sin i Duh Sveti. Bog Otac – Stvoritelj, Sin – Otkupitelj, Duh Sveti – Posvetitelj.
12. Kako nazivamo zajednicu ljubavi Oca i Sina i Duha Svetoga?
Tu zajednicu nazivamo Presveto Trojstvo ili Sveta Trojica. Presveto Trojstvo spominjemo kad se križamo i molimo molitvu “Slava Ocu…”
13. Koje je najljepše ime za Boga?
Jedan od najljepših naziva za Boga jest: Otac.
IV. STVARANJE
14. Što nam Biblija govori o postanku svijeta i čovjeka?
Biblija nam na pjesnički način govori o počecima svemira i čovjeka. Ona ne želi toliko govoriti o tome kako je sve nastalo, nego ističe da je Bog sve stvorio. Bog je sva bića pozvao na postojanje i dao im moć da se razvijaju. Kako je nastao svemir i kako se razvijao život na zemlji – to su pitanja koja spadaju na područja prirodnih znanosti.
15. Što je Bog još stvorio osim vidljivog svijeta?
Osim vidljivog svijeta Bog je stvorio i “nevidljivi svijet” ili anđele. Oni su duhovna bića obdarena razumom i slobodnom voljom.
V. ČOVJEK
16. Koje je najsavršenije biće na zemlji?
Čovjek je vrhunac Božjeg stvaranja na zemlji. On je stvoren na “sliku Božju”. Čovjek je sličan Bogu jer, slično kao Bog može ljubiti i živjeti, spoznavati i stvarati. Osim toga, Bog je ponudio čovjeku svoju ljubav i pozvao ga na život u zajedništvu sa sobom.
17. Kakav je čovjek po svojoj naravi?
Čovjek je stvoren kao “biće za drugoga”. Stvorenje kao muško i žensko. On je po svojoj naravi društveno biće te bez povezanosti i suradnje s drugima ne može ni živjeti ni razvijati svoje sposobnosti.
18. Jesu li anđeli i prvi ljudi ostali onako dobri kako ih je Bog stvorio?
Ne! Sagriješili su i anđeli i ljudi! Anđele koji nisu bili poslušni Bogu zovemo Sotona ili Đavao (“neprijatelj”).
19. U čemu se očituje grijeh prvih ljudi?
Grijeh prvih ljudi zove se istočni ili iskonski grijeh, jer iz njega istječu svi ostali grijesi. On se sastoji u neposlušnosti prema Bogu. Prenosi se rođenjem.
20. Što je čovjek izgubio istočnim grijehom?
Čovjek je izgubio prijateljstvo s Bogom (milost posvetnu).
VI. POVIJEST SPASENJA
21. Koja je posebna zadaća izraelskog naroda u Božjem planu spasenja?
Bog je na osobit način izabrao izraelski narod da po njemu svemu svijetu navijesti Boga osloboditelja i da za sav svijet podržava nadu u obećanog Spasitelja.
22. Tko je Abraham i što Bog od njega traži?
Abraham je praotac izraelskog naroda. Bog od njega traži da ode iz svoje zemlje u onu zemlju koju će mu sam pokazati, a obećava mu i brojno potomstvo.
23. Je li Abraham bio poslušan Bogu i što je time pokazao?
Jest, bio je! Time je pokazao vjeru i potpuno povjerenje u Boga i njegova obećanja. On je čovjek vjere.
24. Što se dogodilo s Abrahamovim potomstvom, tj. s Izraelcima?
U vrijeme Josipa egipatskog oni su preselili zbog gladi u Egipat gdje su nešto kasnije bili ugnjetavani teškim radom i neprijateljstvom Egipćana.
25. Kako je Bog oslobodio svoj Izabrani narod?
Bog ga je po Mojsiju izveo iz Egipta i preko Crvenog mora odveo u pustinju te ga vodio dalje prema Obećanoj zemlji.
26. Koji je blagdan i kako podsjeća Izraelce na oslobođenje iz egipatskog ropstva?
Taj blagdan je Pasha: njegov sastavni dio je blagovanje pashalnog janjeta.
27. Što se dogodilo kad su Izraelci došli do brda Horeb na Sinaju?
Bog im se objavio i preko Mojsija sklopio s njima Savez te im dao 10 zapovijedi. (Nabroji ih!) Taj Savez Izraelaca s Bogom zove se Stari Savez ili Stari Zavjet.
28. Jesu li Izraelci uvijek ostali vjerni tom Savezu s Bogom?
Nisu. Oni su ga često kršili, posebno u vrijeme loših kraljeva. Radi toga ih je Bog kažnjavao.
29. Koga je Bog poslao Izraelcima u teškim trenuci-ma njihove povijesti i što su ti ljudi naviještali?
Bog im je slao proroke koji su narod korili, pozivali ga da se vrati Bogu, budili mu nadu u bolju budućnost te mu naviještali dolazak Spasitelja.
30. Kako se dijele proroci? Nabroji one najvažnije?
Proroke dijelimo na velike (4) i male (12). Veliki su: Izaija, Jeremija, Ezekijel i Danijel.
VII. ISUS KRIST I NJEGOVO SPASITELJSKO DJELO
31. Tko je Isus Krist?
Isus Krist je: Sin Božji, druga božanska Osoba, pravi Bog i pravi čovjek i naš obećani Spasitelj. On je povijesno poznata osoba.
32. Nabroji nekoliko naziva za Isusa Krista?
Mesija ili Pomazanik (Krist), Sin Davidov, Sin Božji, Jaganjac, Početak i Svršetak, Spasitelj i Otkupitelj, Emanuel, Gospodin..
33. Što znaš reći o utjelovljenju Sina Božjega?
Sin Božji je postao čovjekom začećem u krilu njegove majke, Blažene Djevice Marije. To začeće dogodilo se tako da je Duh Sveti oživotvorio krilo Djevice Marije i ona je bez čovjekova sudjelovanja začela Isusa. Utjelovljenje Sina Božjega slavimo na Blagovijest (25. ožujka).
34. Što slavimo na Božić? (25. prosinca)
Slavimo rođenje Isusa Krista u Betlehemu. Rođenje od Blažene Djevice Marije koju još zovemo Bogorodica ili Majka Božja.
35. Koji su najvažniji Marijini blagdani?
To su: Bezgrešno Začeće: 8. prosinca; Velika Gospa ili Uznesenje Blažene Djevice Manje: 15. kolovoza
36. Tko je Sv. Josip?
Zaručnik Blažene Djevice Marije, Isusov poočim i hranitelj i zaštitnik svete Obitelji. Svetu Obitelj sačinjavaju Isus, Marija i Josip.
37. Nabroji najvažnije događaje iz Isusovog djetinjstva?
Poklon mudraca, bijeg u Egipat, prikazanje u Hramu, dvanaestogodišnji Isus u Hramu…
38. Kojim događajem Isus započinje svoje javno djelovanje?
Krštenjem u rijeci Jordanu po Ivanu Krstitelju.
39. Odakle crpimo naše znanje o Isusu?
Iz Evanđelja. (Po Mateju, Marku, Luki i Ivanu).
40. O čemu je Isus najviše propovijedao?
O Kraljevstvu Božjem. Božje je Kraljevstvo novi Božji svijet u kojem više nema grijeha i smrti. Temeljno načelo za ostvarenje Božjeg kraljevstva jest Isusova “zapovijed ljubavi”.
41. Što su to Isusova čudesa?
Ona su znak Božje blizine i dobrote, ali i njegove najtješnje povezanosti s Bogom. Ona nam dokazuju da je Isus uistinu pravi Bog – Sin Božji.
42. Nabroji nekoliko Isusovih čudesa?
Pretvorio vodu u vino u Kani Galilejskoj; stišao oluju na moru; nahranio 5000 ljudi s pet kruhova i nekoliko ribica; razna ozdravljenja; uskrisio je Lazara i Jairovu kćer; a najveće čudo je njegovo vlastito uskrsnuće!
43. Je li se Isus molio Bogu ?
Da, često je molio u osami: u pustinji, prije izbora 12 apostola, u Getsemanskom vrtu, na križu… Naučio nas je moliti najljepšu molitvu “Oče naš…”
44. Nabroji dvanaest apostola?
Apostoli su: Petar, Jakov st., Andrija, Ivan, Matej, Filip, Bartolomej, Toma, Jakov ml., Juda Tadej, Šimun, Juda Iškariotski.
45. Tko je Isusa osudio na smrt?
Isusa je osudio na smrt Poncije Pilat pod pritiskom židovskih glavara.
46. Što je Isus učinio prije odlaska u smrt?
Prije odlaska u smrt Isus je sa svojim učenicima proslavio oproštajnu večeru koju nazivamo Posljednja večera. Time je ustanovio Euharistiju – Sv. Misu.
47. Što se događa u Euharistiji – Sv. Misi?
U Euharistiji se obnavlja spomen na Isusovu Posljednju večeru, na njegovu smrt na križu i na njegovo uskrsnuće. Pod prilikama kruha i vina prisutan je uskrsli Krist.
48. Kada na poseban način slavimo muku, smrt i uskrsnuće Isusovo?
U Velikom tjednu i to na: Veliki četvrtak, Veliki petak, i u uskrsnoj noći.
49. Zašto je Isus prihvatio smrt?
Zato stoje neizmjerno ljubio svoga Oca i sve ljude.
50. Zašto su Isusova smrt i uskrsnuće važni za nas?
Time je Isus dao zadovoljštinu za naše grijehe i tako nas spasio i otkupio.
51. Kada je Isus uskrsnuo?
Treći dan nakon svoje smrti! (Uskrs)
52. Što je to uskrsnuće Isusovo?
To je uzdignuće na novi način postojanja, a ne samo povratak u zemaljski život.
53. Na koji je način uskrsnuli Isus i danas prisutan među nama?
Isus je prisutan među nama po propovijedanju i molitvi, a osobito kada slavimo Euharistiju i druge sakramente.
54. Što znači da je Isus uzašao na nebo?
To znači daje dušom i tijelom uzdignut k Ocu i tako proslavljen.
55. Što nam govori nauk Crkve o drugom dolasku Isusovu?
Isus će ponovo doći “u slavi suditi žive i mrtve” na kraju svijeta
56. Što je to pojedinačni, a što opći ili posljednji sud?
Pojedinačni sud doživljava svaki čovjek nakon smrti u prvom susretu s Bogom. Opći ili posljednji sud jest onaj koji će se dogoditi na “Sudnji dan”
57. Što će nam Božji sud pokazati?
Na Božjem sudu postat će svima jasno jesmo li prihvatili ili odbili Božji poziv da živimo po zapovijedi ljubavi. (za ili protiv Boga)
58. Tko teško griješi?
Teško griješi tko svjesno i svojevoljno čini veliko zlo protiv Boga, bližnjega ili samoga sebe. O tome svakome svjedoči njegova savjest. (To je glas Božji u nama koji nas upućuje da činimo dobro)
59. Kako treba živjeti?
Trebamo živjeti poslušni svojoj savjesti i Božjoj riječi u Svetom Pismu i u Crkvi.
VIII. DUH SVETI
60. Koga je Isus poslao apostolima pedeset dana nakon uskrsnuća?
Poslao im je Duha Svetoga u obliku plamenih jezika. (blagdan Duhova).
61. Tko je Duh Sveti?
Duh Sveti je treća Božanska osoba, s Ocem i Sinom pravi Bog.
62. Što još slavimo na blagdan Duhova?
Slavimo rođenje Crkve.
63. Kako se zove sakrament kojim se na poseban način prima dar Duha Svetoga?
To je sakrament Sv. Potvrde. (Krizma ili Firma)
IX. CRKVA
64. Što je to Crkva?
Crkva je zajednica Isusovih vjernika, a njezinim članom se postaje po sakramentu krštenja.
65. Tko pripada Crkvi?
Crkvi pripada onaj tko je kršten, koji ispovijeda svoju vjeru, koji prakticira svoju vjeru (moli se, ide u crkvu, prima sakramente) te onaj koji svoju vjeru drugima svjedoči.
66. Je li Crkva samo ljudsko djelo?
Ne. Ona se sastoji od ljudi ali je ustanovljena od Boga i zato ju još zovemo Narod Božji.
X. SLUŽBE U CRKVI
67. Kakav je odnos vjernika u Crkvi?
Svi su vjernici jednaki i punopravni članovi Crkve, ali su im različite službe koje u njoj vrše.
68. Tko spada u službenike (hijerarhiju) Crkve?
To su: papa, biskupi, svećenici i đakoni.
69. Tko su to biskupi?
Biskupi su nasljenici apostola. Nalaze se na čelu biskupija.
70. Tko je papa?
Papa je rimski biskup – nasljednik Sv. Petra i Kristov namjesnik.
71. Tko su to svećenici?
Svećenici i đakoni su biskupovi suradnici. Oni u njegovo ime predvode manje kršćanske zajednice i u njima vrše različite službe.
72. Koje službe imaju papa, biskupi i svećenici?
Oni imaju službe: naučavanja, posvećivanja i upravljanja.
XI. OPĆINSTVO SVETIH
73. Što je to “općinstvo svetih”?
To su svi oni koji su po krštenju posvećeni Duhom Svetim. Na poseban način su sveti oni koji su u nebu i uživaju zajedništvo s Bogom.
74. Koja su tri stadija Crkve?
To su: putujuća Crkva (vjernici na zemlji), trpeća Crkva (vjernici u čistilištu) i proslavljena Crkva (oni koji su u nebu).
XII. SAKRAMENTI
75. Što su to sakramenti?
To su vidljivi znakovi po kojima primamo nevidljivu Božju milost.
76. Što postajemo po sakramentu krštenja ?
Briše nam se istočni grijeh, postajemo članovi Crkve i djeca Božja.
77. Tko može krstiti?
Redovito krsti svećenik, a u hitnoj potrebi može krstiti svaki čovjek. Mora imati nakanu – uistinu krstiti. Kod toga mora se polijevati glava krštenika i izgovarati riječi: “Marko, ja te krstim u ime Oca i Sina i Duha Svetoga!”
78. Što znaš o sv. Potvrdi?
To je sakrament po kojemu primamo dar Duha Svetoga koji nas učvršćuje u vjeri i ljubavi. Taj sakrament redovito dijeli biskup, a može ga dijeliti i svećenik koji je za to ovlašten. Sakrament Potvrde podjeljuje se tako da potvrditelj moli raširenih ruku nad potvrđenikom i zaziva na njega darove Duha Svetoga. Zatim ga pomazuje sv. uljem čineći na čelu znak križa i govori: “Antune, primi pečat dara Duha Svetoga!” Potvrđenik odgovara: “Amen!” Potvrditelj doda: “Mir tebi!” Potvrđenik odgovara: “I s Duhom tvojim!” Za valjano primanje sakramenta Potvrde potrebno je: biti poučen u vjeri i stanje milosti (ispovjediti se).
79. Tko može kumovati?
Kumovati može svaki vjernik koji je valjano primio sakramente i živi kao dobar vjernik – katolik. Kod potvrde kum drži desnu ruku na desnom ramenu kumčeta.
80. Što znaš o sakramentu sv. Pričesti – Euharistiji – sv. Misi?
Isus je ovaj sakrament ustanovio na Posljednjoj Večeri. Sv. Misa je gozba, spomen-čin Posljednje Večere i ujedno nekrvna žrtva Novoga Zavjeta u kojoj se Isus Krist pod prilikama kruha i vina prikazuje svom nebeskom Ocu za naše spasenje. U sv. Pričesti primamo Tijelo i Krv Isusa Krista kao hranu za vječni život.
81. Što znaš o sakramentu Pomirenja?
To je sakrament po kojem nam Bog oprašta naše grijehe. Taj se sakrament sastoji od: kajanja, priznanje grijeha (ispovijed), zadovoljštine (pokore), odrješenja. Prije samog sakramenta potrebno je ispitati svoju savjest – prisjetiti se svojih grijeha. Dužni smo ispovijedati sve teške grijehe, da dobro je ispovijedati i lake grijehe. U smrtnoj opasnosti, ako nemamo prilike za ispovijed, dovoljno je da se pokajemo za naše grijehe. Iz tog slijedi da i mi ljudi moramo opraštati jedni drugima kao što nama Bog oprašta.
82. Što znaš o sakramentu Bolesničkog pomazanja?
To je sakrament ustanovljen za bolesnike na korist duše i tijela. Bolesnik po tom sakramentu prima Duha Svetoga koji mu pomaže oko njegova spasenja.
83. Što znaš o sakramentu sv. Reda?
Po njemu đakoni, svećenici i biskupi primaju milost i vlast da u ime Isusovo naučavaju, posvećuju i vode vjernike
84. Što znaš o sakramentu Ženidbe?
To je sakrament u kojem zaručnici sklapaju sveti ženidbeni savez. Ta je veza nerazrješiva i traje do smrti muža ili žene.
XIII. USKRSNUĆE TIJELA
85. Što ispovijedamo vjerom u uskrsnuće tijela?
Vjerom u uskrsnuće tijela izražavamo svoju sigurnost da će čovjek u cjelini – i dušom, i tijelom imati udjela u konačnom uskrsnuću.
86. Na čemu se temelji vjera u naše konačno uskrsnuće?
Ta se vjera temelji na Kristovom uskrsnuću: ono je jamstvo i našeg uskrsnuća.
87. Je li naše tijelo sveto?
Naše tijelo je sveto jer je ono simbol (znak) svega onoga što mi jesmo. Na poseban je način ono posvećeno Duhom Svetim koji je u nama prisutan po sakramentima. Njegovom ćemo snagom uskrsnuti.
88. Zašto kršćani iskazuju posebnu počast tijelima svojih pokojnika?
Zbog vjere u uskrsnuće tijela. Crkva se svake godine sjeća svih svojih pokojnika i moli za njih osobito na Dušni dan (2. studenoga).
XIV. ŽIVOT VJEČNI
89. Što se događa s čovjekom poslije smrti?
Tijelo se po smrti vraća u zemlju, a duša odlazi k Bogu na sud. Vječni život uživaju oni koji su združeni s Bogom, dakle u trenutku smrti nisu na duši imali teški grijeh.
90. Što je to pakao?
To je vječno prokletstvo – odbačenost od Boga. No, Bog zapravo nikoga ne odbacuje, već sami sebe osuđuju svi oni koji ne prihvaćaju Božje spasenje koje Bog svima nudi.
91. Što je to čistilište?
To je mjesto čišćenja i prolaza u koje dolaze oni koji imaju neki laki grijeh.
92. Kako postići život vječni?
Život vječni postižemo obdržavanjem Božjih zapovijedi koje nas upućuju u život po ljubavi.
XV. KRŠĆANSKI MORAL
93. Što znači “živjeti moralno”?
To znači živjeti po Božjim i crkvenim zapovijedima. Svaki čovjek je dužan živjeti moralno. Svaki čovjek u sebi osjeća “glas” savjesti koja mu govori da mora činiti dobro, a izbjegavati zlo. Savjest moramo odgajati prema Božjim zapovijedima, prema Isusovom primjeru i nauku Crkve.
94. Koje je temeljno načelo po kojem znamo činimo li dobro ili zlo?
Temeljno načelo jest “zapovijed ljubavi”. Uključuje ljubav prema Bogu i bližnjima. Svih 10 Božjih zapovijedi sadržane su u “zapovijedi ljubavi”. Svaki onaj koji ne živi po “zapovijedi ljubavi” griješi.
95. Što znači griješiti?
Griješiti znači svjesno i svojevoljno činiti zlo prema Bogu, bližnjima i sebi, i to mišlju, riječju, djelom i propustom.
96. O čemu nam govore prve tri Božje zapovijedi?
Govore nam o našem odnosu prema Bogu i našoj ljubavi prema Njemu.
97. Koja je naša dužnost prema Bogu?
Dužnost je da mu se klanjamo, da ga slušamo i da ga slavimo, jer je On naš Stvoritelj i dobri Otac.
98. Tko griješ protiv štovanja Boga?
Svaki onaj koji ne vjeruje, sumnja ili zanemaruje svoju vjeru. Protiv štovanja Boga griješi svaki onaj koji se bavi praznovjerjem, gatanjem, čaranjem, spiritizmom i raznim okultnim pojavama.
99. Koga još štujemo osim Boga?
Crkva nas uči daje za nas spasonosno štovati svece i anđele, a napose Blaženu Djevicu Mariju.
100. Tko griješi protiv druge Božje zapovijedi?
Griješi svaki onaj koji uzalud izgovara ime Božje ili svetaca; osobito koji psuje, proklinje ili se krivo zaklinje.
101. Što znači svetkovati Dan Gospodnji?
To znači sudjelovati u sv. Misi, moliti se Bogu, ne raditi težačke poslove i družiti se s drugim ljudima. Protiv ove zapovijedi teško griješi onaj koji se ovoga ne pridržava.
102. Zašto smo dužni poštivati roditelje?
Roditelje trebamo poštivati jer su nam dali život i brinu se o nama. Osim roditelja dužni smo poštivati sve naše duhovne i svjetovne poglavare i sve one koji se brinu za naše dobro.
103. O čemu nam govori peta Božja zapovijed?
Peta nam zapovijed govori da moramo čuvati svoj život i zdravlje kao i život i zdravlje naših bližnjih. Protiv ove zapovijedi griješi svaki onaj koji bi ubio samoga sebe ili pak svoga bližnjega (osim u samoobrani). Također svaki koji škodi zdravlju, bilo svojemu, bilo tuđemu.
104. O čemu govore šesta i deveta Božja zapovijed?
U tim nam zapovijedima Bog nalaže da budemo čista srca u mislima, riječima, željama i djelima te da čuvamo svetost obitelji i bračnu vjernost. Protiv tih zapovijedi griješi svaki onaj koji bilo što besramno misli, želi, govori ili čini, a napose tko krši svetost obitelji i bračnu vjernost.
105. O čemu govore sedma i deseta zapovijed?
Te dvije zapovijedi nam govore da zemaljska dobra naših bližnjih moramo čuvati i da ih mi sami moramo na pravedan način stjecati. Dužni svakome dati ono što mu pripada i nadoknaditi štetu koju smo počinili. Protiv ovih zapovijedi griješi onaj koji tuđe prisvaja (krađa, otimačina, prijevara).
106. O čemu govori osma zapovijed?
U ovoj zapovijedi Bog zapovijeda da ljubimo istinu i da budemo uvijek spremni govoriti istinu. Protiv ove zapovijedi griješi onaj koji laže, pretvara se, ogovara ili kleveće drugoga.
XVI. CRKVENE ZAPOVIJEDI
107. Što traži Crkva u prvoj zapovijedi?
Ova zapovijed traži da svaki kršćanin pobožno sudjeluje kod svete Mise i da ne radi težačke poslove u nedjelje i zapovijedane blagdane. Tu zapovijed krši svaki onaj koji bez dovoljnoga razloga ne sudjeluje u sv. Misi u nedjelju i zapovijedane blagdane.
108. Koji su zapovijedani blagdani?
Božić (25.12.), Velika Gospa (15.08.), Svi Sveti (1.11.) i Tijelovo.
109. O čemu nam Crkva govori u drugoj zapovijedi?
U toj zapovijedi Crkva nam nalaže post i nemrs. Nemrs je uzdržavanje od mesa u određene dane: svakog petka u Korizmi, na Pepelnicu i na Veliki petak. Nemrs obavezuje sve vjernike od navršene 14. god. života. Post je uzdržavanje od hrane u određene dane: jedemo samo jednom na dan do sitosti, a u druga dva obroka; malo založimo. Post obavezuje na Pepelnicu i Veliki petak sve vjernike od navršene 21. god. života pa do započete 60. godine.
XVII. CRKVENA (LITURGIJSKA) GODINA
110. Što slavimo i čega se spominjemo tijekom crkvene godine?
Tijekom crkvene godine mi se spominjemo i slavimo čitavo Kristovo otajstvo. Na poseban način se spominjemo njegova rođenja, muke, smrti i uskrsnuća, zatim Uzašašća i slanja Duha Svetoga.
11. Kada započinje i kako dijelimo crkvenu godinu?
Crkvena godina započinje prvom nedjeljom Došašća. Ona se dijeli na tri dijela ili ciklusa: Božićni (obuhvaća vrijeme Došašća i Božićno vrijeme), Uskrsni ili Vazmeni (obuhvaća vrijeme Korizme preko Uskrsa do Duhova) i vrijeme kroz godinu ( obuhvaća sve dane od blagdana Krštenja Gospodinova do Pepelnice te od Duhova do Došašća ).
112. Što slavimo na nedjelje?
Na nedjelje, “prvi dan u tjednu”, spominjemo se Kristovog spasiteljskog djelovanja (muke, smrti i uskrsnuća) te ga ponovno otajstveno doživljavamo u zajednici Crkve koja se okuplja na slavljenje sakramenta Euharistije.
MOLITVENI OBRASCI
Priredio: Don Srećko Petrov
OČE NAŠ
Oče naš, koji jesi na nebesima,
sveti se ime tvoje,
dođi kraljevstvo tvoje,
budi volja tvoja,
kako na nebu tako i na zemlji.
Kruh naš svagdanji daj nam danas.
I otpusti nam duge naše
kako i mi otpuštamo dužnicima našim.
I ne uvedi nas u napast,
nego izbavi nas od zla. Amen.
ZDRAVO MARIJO
Zdravo Marijo, milosti puna,
Gospodin s tobom!
Blagoslovljena ti među ženama,
i blagoslovljen plod utrobe tvoje Isus.
Sveta Marijo, Majko Božja,
moli za nas grešnike
sada i na čas smrti naše. Amen.
SLAVA OCU
Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu.
Kako bijaše na početku,
tako i sada i vazda,
i u vijeke vjekova. Amen.
ANĐEO GOSPODNJI
Anđeo Gospodnji navijestio Mariji,
I ona je začela po Duhu Svetom.
Zdravo Marijo…
Evo službenice Gospodnje.
Neka mi bude po riječi tvojoj.
Zdravo Marijo…
I Riječ je tijelom postala.
I prebivala među nama.
Zdravo Marijo…
Moli za nas, sveta Bogorodice!
Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.
Pomolimo se.
Milost svoju, molimo Te, Gospodine, ulij u duše naše,
da mi, koji smo po anđelovu navještenju spoznali utjelovljenje Krista, Sina Tvoga, po muci njegovoj i križu k slavi uskrsnuća privedeni budemo. Po istom Kristu Gospodinu našem. Amen.
Slava Ocu…
KRALJICE NEBA
Kraljice neba, raduj se, Aleluja.
Jer koga si bila dostojna nositi, Aleluja.
Uskrsnu, kako je rekao, Aleluja.
Moli za nas Boga, Aleluja.
Veseli se i raduj, Djevice Marijo, Aleluja.
Jer je uskrsnuo Gospodin uistinu, Aleluja.
Pomolimo se.
Bože, koji si se udostojao rezveseliti svijet
uskrsnućem svoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, daj, molimo te, da po njegovoj Majci, Djevici Mariji, postignemo radosti vječnoga života. Po istom Kristu Gospodinu našem.
Amen.
ZDRAVO, KRALJICE
Zdravo, Kraljice, Majko milosrđa, živote, slasti i ufanje naše, zdravo! K tebi vapijemo prognani sinovi Evini.
K tebi uzdišemo, tugujući i plačući u ovoj suznoj dolini. Svrni, dakle, zagovornice naša, one svoje milostive oči na nas te nam poslije ovoga progona pokaži Isusa, blagoslovljeni plod utrobe svoje. O blaga, o mila, o slatka djevice Marijo!
Deset Božjih zapovijedi
1. Ja sam Gospodin Bog tvoj, nemaj drugih bogova uz mene.
2. Ne izusti imena Gospodina Boga svoga uzalud.
3. Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji.
4. Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji.
5. Ne ubij.
6. Ne sagriješi bludno.
7. Ne ukradi.
8. Ne reci lažna svjedočanstva.
9. Ne poželi tuđeg ženidbenog druga.
10. Ne poželi nikakve tuđe stvari.
Zapovijedi ljubavi
1. Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom dušom svojom, Svim umom svojim i svom snagom svojom!
2. Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe!
Tjelesna djela milosrđa
1. Gladna nahraniti.
2. Žedna napojiti.
3. Siromaha odjenuti.
4. Gosta (putnika) primiti.
5. Bolesna i utamničenika pohoditi.
6. Zarobljenike i prognanike (izbjeglice) pomagati.
7. Mrtva pokopati.
Isusovo zlatno pravilo
Sve što želite da ljudi čine vama, to činite i vi njima!
Blaženstava
1. Blaženi siromašni u duhu, jer je njihovo kraljevstvo nebesko.
2. Blaženi žalosni, jer će se utješiti.
3. Blaženi krotki, jer će baštiniti zemlju.
4. Blaženi, koji gladuju i žeđaju pravde, jer će se nasititi.
5. Blaženi milosrdni, jer će milosrđe postići .
6. Blaženi, koji su čista srca, jer će Boga gledati.
7. Blaženi mirotvorci, jer će se sinovima Božjim zvati
8.Blaženi progonjeni zbog pravednosti, jer je njihovo kraljevstvo nebesko.
Duhovna djela milosrđa
1. Dvoumna savjetovati.
2. Neuka poučiti.
3. Grješnika ukoriti.
4. Žalosna i nevoljna utješiti.
5. Uvredu oprostiti.
6. Nepravdu strpljivo podnositi.
7. Za žive i mrtve Boga moliti.
Pet glavnih istina vjere
1. Samo je jedan Bog, a tri su božanske osobe: Otac, Sin i Duh Sveti.
2. Bog je sve stvorio, sve uzdržava, svim upravlja.
3. Duša je čovječja besmrtna.
4. Sin je Božji postao čovjekom te nas otkupio svojom mukom, smrću i uskrsnućem.
5. Bog će dobro nagraditi vječnom nagradom, a zlo kazniti vječnom kaznom.
Sedam glavnih grijeha
1. Oholost
2. Škrtost
3. Bludnost
4. Zavist
5. Neumjerenost u jelu i piću
6. Srditost
7. Lijenost
Sedam svetih sakramenata
1. Krštenje
2. Potvrda (krizma)
3. Sveta pričest
4. Ispovijed (pomirenje)
5. Bolesničko pomazanje
6. Svećenički red
7. Ženidba
Darovi Duha Svetoga
1. Mudrost
2. Razum
3. Savjet
4. Jakost
5. Znanje
6. Pobožnost
7. Strah Božji
VJEROVANJE APOSTOLSKO
Vjerujem u Boga, Oca svemogućega,
Stvoritelja neba i zemlje.
I u Isusa Krista, Sina njegova jedinoga,
Gospodina našega,
koji je začet po Duhu Svetom,
rođen od Marije Djevice,
mučen pod Poncijem Pilatom,
raspet, umro i pokopan;
sašao nad pakao;
treći dan uskrsnuo od mrtvih;
uzašao na nebesa,
sjedi o desnu Boga Oca svemogućega;
odonud će doći suditi žive i mrtve.
Vjerujem u Duha Svetoga,
svetu Crkvu katoličku, općinstvo svetih,
oproštenje grijeha,
uskrsnuće tijela, i život vječni. -Amen.
NICEJSKO-CARIGRADSKO VJEROVANJE
Vjerujem u jednoga Boga, Oca svemogućega, stvoritelja neba i zemlja, svega vidljivoga i nevidljivoga. I u jednoga Gospodina Isusa Krista, jedinorođenoga Sina Božjega. Rođenog od Oca prije svih vjekova. Boga od Boga, svjetlo od svjetla, pravoga Boga od pravoga Boga. Rođena, ne stvorena, istobitna s Ocem, po kome je sve stvoreno. Koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa. I utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice: i postao čovjekom. Raspet također za nas: pod Poncijem Pilatom mučen i pokopan. I uskrsnuo treći dan, po Svetom Pismu. I uzašao na nebo: sjedi s desne Ocu. I opet će doći u slavi suditi žive i mrtve, i njegovu kraljevstvu neće biti kraja. I u Duha Svetoga, Gospodina i životvorca; koji izlazi od Oca i Sina. Koji se s Ocem i Sinom skupa časti i zajedno slavi; koji je govorio po prorocima. I u jednu svetu katoličku i apostolsku Crkvu. Ispovijedam jedno krštenje za oproštenje grijeha. I iščekujem uskrsnuće mrtvih. I život budućega vijeka. Amen.
Dođi, Duše Presveti
Dođi, Duše Presveti,
sa neba nas posjeti
zrakom svoje milosti.
Dođi, Oče ubogih,
djelitelju dara svih,
dođi, srca svjetlosti.
Tješitelju tako blag,
ti nebeski goste drag,
pun miline, hlade tih.
Umornima odmore,
u vrućini lahore,
razgovore žalosnih.
Sjaju svjetla blaženog,
sjaj u srcu puka svog,
napuni nam dušu svu.
Bez božanstva tvojega
čovjek je bez ičega,
tone sav u crnom zlu.
Nečiste nas umivaj,
suha srca zalivaj,
vidaj rane ranjenim.
Mekšaj ćudi kamene,
zagrij grudi ledene,
ne daj nama putem zlim.
Svim što vjeru imaju,
što se u te ufaju,
sedam svojih dara daj.
Daj nam krepost zaslužnu
i smrt lijepu, blaženu,
daj vjekovit svima raj.
Himan Duhu Svetomu
O dođi, Stvorče, Duše Svet,
pohodi duše vjernika,
poteci višnjom milosti,
u grudi štono stvori ih.
Ti nazivaš se Tješitelj,
blagodat Boga Svevišnjeg,
studenac živi, ljubav, plam
i pomazanje duhovno!
Darova sedam razdaješ,
Ti, prste desne Očeve,
od vječnog Oca obećan,
Ti puniš usta besjedom!
Zapali svjetlo u srcu,
zadahni dušu ljubavlju,
u nemoćima tjelesnim
potkrepljuj nas bez prestanka!
Dušmana od nas otjeraj
i postojani mir nam daj,
ispred nas idi, vodi nas,
da svakog zla se klonimo!
Daj Oca da upoznamo,
i Krista, Sina njegova,
i u Te Duha njihova,
da vjerujemo sveudilj!
Sva slava Ocu vječnomu,
i uskrslome Sinu mu,
sa Tješiteljem presvetim
nek bude sada i uvijeke. Amen.
– Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)
– I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)
Pomolimo se. Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.